Grci koji su živjeli u Grčkoj, na grčkim otocima i u mnogim kolonijama nazivali su se sami već od 7. st. pr. n. e. Helenima, a po tom i svoju zemlju Helada, pa se tako zovu i današnji Grci. Ime Grci i Grčka (Graeci, Graecia) nadjenuli su im Rimljani po nekom starom sjevernogrčkom plemenu. Taj se naziv održao do danas. Grčki je jezik srodan s jezikom Inda, Armenaca, Arbanasa, !talaca, Kelta, Germana, baltijskih naroda i Slavena. Svi su ti jezici ogranci indoevropskoga jezičnog stabla, kome su naučna istraživanja pridala početkom 20. st. još dva jezika: toharski i hetitski.

Promjena samoglasnika na kraju riječi.
Kad se sastanu dva samoglasnika jedan do drugoga u istoj riječi ili kad se jedna svršava, a druga počinje sa samoglasnikom, nastaje zijev (hiatus). Od prve pojave Grci nisu toliko zazirali, ali hijata među riječima nisu podnosili, pa su nastojali da mu se po mogućnosti uklone. To su postizali na ova četiri načina:
a) krazom, tj. stapanjem (κράσις) dvaju samoglasnika (dvoglasnika) u jedan dug samoglasnik ili dvoglasnik. Kraza se drži pravila koja su za stezanje samoglasnika navedena u § 47. Ona ima svoj znak koji je jednak tihom haku (spiritus lenis), a zove se koronida (§ 16); npr. τάλλα od τά άλλα, τουνομα od τό όνομα, ούπιχώριοι od οί επιχώριοι.
SADRŽAJ.
UVOD.
Grčki jezik i njegova narječja.
DIO I. GLASOVI.
Glava I. Pismoi izgovor §1-23.
Glava II. Rastavljanjei količina slogova §24-30.
Glava III. Naglašivanje §31-43.
Glava IV. Glasovi §44-46.
Glava V. Najznatniji glasovni zakoni §47-75.
DIO II. OBLICI.
A. Deklinacija.
Opće bilješke §76-80.
Glava VI. Deklinacija imenica i pridjeva. §81-188.
Glava VII. Pridjevi §189-204.
Glava VIII. Zamjenice §205-222.
Glava IX. Brojevi §223-224.
B. Konjugacija.
Opće bilješke §225-230.
Glava X. Prva glavna konjugacija ili glagoli na w §231-301.
Glava XI. Druga gla v na konjugacija ili glagoli na w §302-319.
Glava XII. Glagoli prve glavne konjugacije s osobitim oblicima §320-327. b.
DIO III. POSTANJE RIJEČI.
Glava XIII. §334-358.
DIO IV. SINTAKSA.
Glava XIV. Kongruencija §361-369.
Glava XV. Član §370-379.
Glava XVI. Padeži §380-416.
Glava XVII. Prijedlozi §417-437.
Glava XVIII. Zamjenice §438-446.
Glava XIX. Vrste glagolske §447-449.
Glava XX. Vremena §450-459.
Glava XXI. Načini §460-489.
Glava XXII. Infinitiv §490-497.
Glava XXIII. Particip §498-505.
Glava XXIV. Negacije §508-511.
Glava XXV. Partikule §512-521.
DODATAK.
I. Epski heksametar §522-528.
Il. Pentametar §529-530.
III. Jampski trimetar §531-534.
IV. Najobičnije mjere, težine i novci §535-537.
Hrvatskosrpsko kazalo.
Grčko kazalo.
Бесплатно скачать электронную книгу в удобном формате, смотреть и читать:
Скачать книгу Gramatika grčkoga jezika, Musić A., Majnarić N., 1980 - fileskachat.com, быстрое и бесплатное скачивание.
Скачать pdf
Ниже можно купить эту книгу, если она есть в продаже, и похожие книги по лучшей цене со скидкой с доставкой по всей России.Купить книги
Скачать - pdf - Яндекс.Диск.
Дата публикации:
Теги: учебник по греческому языку :: греческий язык :: Musić :: Majnarić
Смотрите также учебники, книги и учебные материалы:
Предыдущие статьи: